11 Nov ČLANICE KOLEGIJUMA ŽENSKOG KLUBA SKUPŠTINE BRANKA BOŠNJAK I DANIJELA ĐUROVIĆ ZA DNEVNE
Crnoj Gori treba zakon koji će parovima olakšati put do potomstva !
Kolegijum Ženskog kluba Skupštine Crne Gore tražio je od predsjednika Vlade Zdravka Krivokapića i ministarke zdravlja Jelene Borovinić-Bojović da povuku Predlog zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji iz skupštinske procedure.
Taj tekst zakona koji je došao u skupštinsku proceduru, kako za Dnevne pojašnjava članica Ženskog kluba Skupštine Branka Bošnjak, u stvari je isti tekst koji je i u prethodnom sazivu bio u proceduri i koji ni tada nije dobio podršku.
„Nije samo tadašnja opozicija, a sadašnja vlast bila protiv tog zakona, nego i koleginica Nada Drobnjak iz DPS-a. Zakon tada nije dobio potpunu podršku jer su se mnoge stvari u vezi sa medicinski potpomognutom oplodnjom promijenile i uznapredovale“, kazala je ona.
Zakon pruža manje mogućnosti nego slični u EU
Bošnjak kaže da u EU čak postoji i jedna rezolucija za koju smatra da bi parlament trebalo da je usvoji.
„Prosto, ovaj zakon ne prati trendove EU. Postojeći, ali i predloženi zakon nije usaglašen sa njihovim zakonima. Možda je on pravno i formalno u nekakvim uskim krugovima usaglašen. Kada se upoređuje, nije da skroz odudara, ali je siromašniji i mnogo manje mogućnosti pruža nego slični zakoni u EU“, kaže Bošnjak.
Zakon, kaže, nije obuhvatio sve, a smatra da je najviše kršenja i diskriminacije upravo kada je u pitanju starosna granica koja se propisuje u našem zakonu. Tako je i nastala Fondacija „Ja imam pravo da budem majka“.
„Zašto bi neko ko je u reproduktivnom dobu bio diskriminisan zakonom ako može na taj način da se ostvari kao majka“, pita se Bošnjak. Sporan je i uvoz genetskog materijala.„To se sve iz godine u godinu mijenja. Kako se dolazi do genetskog materijala, kako su čuva, sve je to uznapredovalo i nije u redu da se i mi ne unapređujemo u skladu sa tim“, smatra Bošnjak i ističe da u svakom slučaju ovo mora da se upodobi i da se usaglasi sa trendovima EU.Dosta je primjedbi.Bošnjak kaže da su iz Odbora za rodnu ravnopravost zaključili da je navedeni Predlog zakona lošiji od važećeg zakonskog rješenja. „Ono što sam ja zapazila jeste da je tu dosta birokratije, nekih raznih komisija, procedura, a nekako se odgovornost, čini se, u svemu tome svodi na više ljudi“, kaže ona. To, smatra, treba da bude efikasnije i da su procedure jednostavnije.
Ono što je, ističe, bitno jeste da dogovore i propišu koliko je država u obavezi da finansira potpomognutu oplodnju. Bošnjak pojašnjava da ima baš dosta primjedbi koje su dostavili, a koje je prvo predložio Odbor za rodnu ravnopravnost, a onda i nevladin sektor – posebno @fondacijabudimama @zana.mihaljevic“.
„Vidjela sam da su strašno nezadovoljni. Mi smo mislili prvo amandmanski da djelujemo.Međutim, nekako se stekao utisak da bi to bio ogroman broj amandmana i da je bolje da se povuče, pa da se napravi javna rasprava i da na taj način zajedno dođemo do najboljeg rješenja“, kaže Bošnjak za Dnevne. Ona je napomenula da su se po ovom pitanju obratili ministarki zdravlja Jeleni Borovinić-Bojović, koja je odmah reagovala.„Ona je nakon našeg dopisa tražila da se sljedeće nedjelje sastanemo kako bismo razgovarali o ovom pitanju, pa ćemo vidjeti da nađemo pravo rješenje“, ističe Bošnjak.
Naši u inostranstvu traže pomoć za liječenje od neplodnosti!Bošnjak smatra da mnogo ljudi iz Crne Gore ide u inostranstvo i koristi benefite tamo zbog toga što naš postojeći zakon, ali i ovaj koji je predložen to ne predviđa. Naši ljudi se odlučuju da van Crne Gore pronađu stručnu pomoć i liječenje za neplodnost. To, smatra, nije baš lako i stvara komplikacije. „Sve to podrazumijeva i određenu pravnu proceduru jer ne možete da negdje odete i da nešto završavate, a da nemate saglasnost iz zemlje iz koje dolazite“, pojašnjava Bošnjak. Ona smatra da važeći, ali i predloženi zakon ne tretira nove trendove u medicini. „Iz tog razloga sigurno da treba dosta toga da se promijeni i da nađemo najbolji način da i država i korisnici osjete benefite. Nije lako i nimalo jeftino i sigurno je trošak, ali imamo najavljen program ‘Evropa sad’, pa treba imati para i za to, posebno imajući u vidu da natalitet pada i da je demografska slika katastrofalna“, ocjenjuje Bošnjak.
Sličnih stavova je i članica Ženskog kluba Skupštine iz SNP-a Danijela Đurović.
Postojeći zakon, kaže ona, treba dopuniti i unaprijediti. Ona ističe da su imali sugestije prema Ministarstvu zdravlja i da su donekle došli do zajedničkog jezika u smislu da treba mijenjati zakon s obzirom da ne postoji veliki broj aktivnosti koje podrazumijevaju cijelu problematiku neplodnosti.
Neprijatno smo iznenađeni postupkom Ministarstva zdravlja! Đurović kaže da su ipak neprijatno iznenađeni činjenicom da je Ministarstvo zdravlja uputilo na Vladu, a Vlada usvojila prijedlog Zakona o potpomognutoj oplodnji koji je identičan kao onaj koji je prethodna Vlada predložila.„Taj zakon ni tada nije prošao javnu raspravu“, naglašava ona. Ono što je važnije, kaže Đurović, jeste da je zakon od stručne javnosti prepoznat kao nekvalitetan. „Taj zakon koji je arhiviran prije godinu i više dana sada se ponovo oživljava. Mi ovim rješenjem u stvari dolazimo do mnogo lošijeg rješenja u praksi nego što imamo u postojećem zakonu“, kaže ona. Ne ograničavati starosnu granicu žena koje žele da se ostvare kao majka!Neophodno je, smatra Đurović, povećati ograničenje godina žena koje treba da dobiju tretman medicinski potpomognute oplodnje. „Sada je to na nekih 44-45 godina, ali predlog je da to bude tokom cijelog reproduktivnog perioda žene, što je od 16 do 55 godina. Imamo u drugim državama primjere da je ta granica i veća, ali je i ovo svakako jedan od velikih pomaka“, kaže ona. Još jedan veliki problem je broj pokušaja vantjelesne oplodnje koje finansira Fond za zdravstvo. „Mi sada u Crnoj Gori imamo mogućnost za samo tri pokušaja. Nažalost, pokazalo se da ta tri pokušaja nijesu dovoljna ukoliko se želi postići cilj, odnosno željena trudnoća“, smatra ona.
Zabrinjavajuće je, naglašava, što imamo podatak da oko 20 odsto punoljetnih reproduktivno sposobnih osoba ima problem sa nekom vrstom steriliteta. „To je jako veliki broj i znači da treba da se puno posvetimo preventivi i razmatranju liječenja neplodnosti osim samog tog čina koji se odnosi na medicinski potpomognutu oplodnju kao krunu tog ukupog procesa liječenja“, stav je Đurović.
Važno je, kaže, da se uspostavi regulatorni zakonodavni okvir koji podržava i štiti osobe kojima je potrebno liječenje, ali i djeci koja su rođena kao produkt liječenja.
Takođe, tu imamo nedostatak podrške za djecu koja su rođena na ovakav način.
Jako mnogo stvari koje novi zakon treba da prepozna!Đurović smatra da posebnu pažnju treba usmjeriti na segment koji se odnosi na doniranje polnih ćelija i embriona, zatim na uvoz i izvoz doniranog i sopstvenog genetskog materijala. Takođe zakonom treba predvidjeti i istraživanje embriona i liječenje matičnim ćelijama. Osim toga, treba da se donese odredba o ograničenju broja embriona, a cijelo poglavlje treba posvetiti dobrobiti jednog djeteta.
Posebnu pažnju, smatra Đurović, treba posvetiti i surogat majčinstvu, koje kod nas nije u potpunosti riješeno. „Ono može biti domaće ili međunarodno surogat majčinstvo i naravno to je cijela problematika u širokom dijapazonu“, kaže ona.
Poboljšati savjetovanje pacijenata!
Jako bitan segment jeste i savjetovanje pacijenata koji se suočavaju sa problemom steriliteta.
Međutim, kaže Đurović, mi nemamo dovoljno razvijene sisteme podrške parovima i pojedincima koji žele da imaju potomstvo.
Ipak, dosta se toga i uradilo u prethodnom periodu.
Fondacija „Ja imam pravo da budem majka“ Žana Mihaljević bavi se ovim pitanjem i okuplja velki broj ljudi koji imaju problem i njihove preporuke su izuzetno važne.
Đurović zaključuje da je cilj da se dođe do kvalitetnog zakona koji će pomoći parovima koji žele da se ostvare kao roditelji a dodatno i da se poboljša stopa nataliteta.