Čuvari plodnosti – Šta su adaptogeni ?

Adaptogeni su biljni ljekovi. Oni rade na suprotstavljanju efektima stresa u tijelu. Stres izaziva veoma stvarne fizičke promjene u tijelu, uključujući i oštećenje neurološkog, endokrinog i imunološkog sistema. Adaptogeni imaju stimulativna svojstva koja pomažu u suzbijanju tih štetnih efekata.

Adaptogeni su prvi put razvijeni i proučavani tokom Drugog svjetskog rata. Naučnici su tražili način da pomognu zdravim pilotima da rade na još većim nivoima. U suštini, tražili su tabletu „superheroja“ koja bi omogućila pilotima da lete bolje, brže i na duže vremenske periode. I mislili su da su ga pronašli u obliku adaptogena.

Sovjetski Savez je objavio vojne studije o korišćenom stimulansu zvanom Schisandra chinensis. Utvrđeno je da bobice i sjemenke koje su jeli nanajski lovci smanjuju njihovu žeđ, glad i iscrpljenost. Čak je poboljšao njihovu sposobnost da vide noću.

Ukoliko redovno konzumirate kafu vjerovatno to činite zbog jednog od ova tri razloga: a) volite njen miris i ukus, i prija vam kada je popijete; b) kafa vam pomaže da se razbudite i zato je konzumirate jednom ili više puta dnevno; c) pretrpani ste obavezama, ne spavate dovoljno, te vam kafa pomaže da pregurate dan. Za razliku od stimulativnog efekta kofeina, adaptogeni djeluju na drugačiji način.

One pomažu tijelu da se bolje i lakše prilagodi stresu podstičući ga na ravnotežu. Kako bismo bolje razumjeli razliku uporedimo djelovanje kofeina sa djelovanjem adaptogena. Kofein nas vodi od tačke A (kada se osjećamo umorno, sa nedovoljno energije) do tačke B (kada smo razbuđeni i spremni za „normalno funkcionisanje“). Adaptogeni djeluju kao GPS sistem, pomažući tijelu da od tačke A pronađe balans i ravnotežu, nemajući negativan efekat na tijelo. Dakle, adaptogeni su najmoćnije medicinske biljke koje uspješno otklanjaju brojne zdravstvene tegobe, fantastično djeluju u borbi protiv stresa, kao i usporavanja starenja.

Kako funkcionišu adaptogeni?

Adaptogeni rade na molekularnom nivou tako što regulišu stabilnu ravnotežu u hipotalamusu, hipofizi i nadbubrežnim žlijezdama. Oni su uključeni u odgovor na stres. Oni djeluju tako što „hakuju“ odgovor na stres u tijelu. Obično, kada su naša tijela pod stresom, prolazimo kroz tri faze stresa:

faza alarma

faza otpora

faza iscrpljenosti

Dok naiđemo na stresor — recimo da počnemo da dižemo tegove — naše tijelo reaguje izbacivanjem hormona poput adrenalina koji poboljšavaju performanse mišića i povećavaju našu sposobnost da se koncentrišemo i obratimo pažnju na zadatak u fazi otpora. Naše tijelo se bukvalno opire stresoru, tako da se osjećamo puni energije i čišće, zahvaljujući našem tijelu koje nam daje podsticaj da se borimo protiv stresora.

A onda, kako se zamaramo, ulazimo u fazu iscrpljenosti. Adaptogeni u osnovi protežu tu „slatku tačku“ u sredini – fazu otpora – omogućavajući nam da se duže družimo u moćnom dijelu.

Adaptogeni su proučavani i na životinjama i na izolovanim neuronskim ćelijama. Istraživači su otkrili da imaju nekoliko efekata na tijelo:

neuroprotektivni elementi

svojstva protiv umora

antidepresivni efekti

stimulans za centralni nervni sistem

Oni, i povećavaju mentalni radni kapacitet, povećavaju pažnju i sprečavaju stres i umor.

Zvuči previše dobro da bi bilo istinito, zar ne? Pa, prema istraživanju o adaptogenima, oni bi zapravo mogli biti jednako dobri kao što zvuče.

Zašto vam preporučujemo da uključite adaptogene u svoj svakodnevni režim? Da li pomažu kod očuvanja plodnosti, pa naravno!

Postoji bezbroj razloga za uključivanje adaptogena u svakodnevnu ishranu. Ove biljke štite tijelo od posledica stresa, podstiču pozitivno raspoloženje, pomažu u jačanju imuniteta, povećavaju fizičku izdržljivost, olakšavaju fokusiranje i podstiču bolju koncentraciju. U slučaju konzumiranja određenih ljekova, može doći do interakcije, zato je važno konsultovati se sa ljekarom.

Ukoliko imate hormonski disbalans, adaptogeni vam mogu pomoći da se osjećate se bolje. Poremećaj nivoa hormona stresa, kortizola, može vas činiti anksioznim, dovesti do povećanja tjelesne težine, rizika od pojave dijabetesa, srčanih problema i sniženog nivoa energije. Stres je usko povezan sa digestivnim tegobama, ubrzava starenje, a utiče i na rizik od pojave kancera. Neželjeni efekti hronično povišenog kortizola mogu uključivati: anksioznost, sindrom hroničnog umora, čest pad imuniteta, nervozna crijeva, probleme sa tiroidnom žlezdom, autoimune bolesti, kancer i dr.

Koje biljke su adaptogeni?

Proučavane su tri glavne adaptogene biljke i utvrđeno je da su i bezbjedne i netoksične: Eleutherococcus senticosus (sibirski ginseng), Rhodiola rosea (arktički koren) i Schisandra chinensis.

Sibirski ginseng: Ova biljka zapravo nije ginseng, ali djeluje na sličan način. Jedna studija je otkrila da može pomoći u otklanjanju umora, depresije i stresa.

Artički korijen: Ponekad se naziva „korijen ruže“ i raste u hladnim klimama u Aziji i Evropi. To je istorijska biljka koja se koristila u Rusiji i Skandinaviji za liječenje manjih zdravstvenih tegoba kao što su glavobolja i grip.

Šisandra: Ova biljka je najkorisnija za unapređenje zdravlja jetre i stabilizaciju šećera u krvi, kao i za adaptogen.

Zatim ostale biljke:

Žen šen ili ginseng je najpoznatiji adaptogen i smatra se fenomenalnim dodatkom ishrani za poboljšanje mentalnih performansi i bolju sposobnost da se nosimo sa stresom. Ženšen djeluje antidepresivno, antioksidativno, snižava krni pritisak i šećer u krvi.

Sveti bosiljak smatra se jednom od najdjelotvornijih biljaka, a poseduje i epitet „najsvetije biljke“ na svijetu. U Indiji je poznat kao „eliksir protiv starenja“. Ova biljka pomaže u borbi protiv stresa i umora, reguliše hormone, pritisak i šećer u krvi. Takođe jača imuni sistem, srce, snižava temperaturu, čisti bubrežni kamenac i još mnogo toga.

Ashvaganda se često naziva indijski žen šen, odakle je i porijeklom. Ova biljka se koristi u ajurvedskoj medicini, jer pomaže u smanjenju napetosti i anksioznosti,  jača imunitet, usporava starenje, smanjuje zapaljenske procese u tijelu.

Astragalus se koristi u kineskoj medicini. Utiče na smanjuje stresa, jača imuni sistem, djeluje antiinflamatorno, smanjuje alergije, umor, mučninu, nedostatak apetita izvazvanog hemoterapijom, spečava nastanak anemije.

Sladić povećava energiju i izdržljivost, podstiče imuni sistem, utiče na zdravlje reproduktivnog trakta. Sladić djeluje antibakterijski, antivirusno i odličan je za respiratorne tegobe. Takođe, pomaže u borbi protiv helico bakterije.

Rhodiola rosea je snažan adaptogen koji uspješno snižava nivo, utiče na bolji san,  pomaže u liječenju depresije. Rhodiola potiskuje proizvodnju kortizola i povećava nivoe proteina otpornih na stres, štiti od zračenja i izloženosti toksičnim hemikalijama, jača srce i jetru, poboljšava pamćenje i produžava dugovečnost.

Pečurke. Cordiceps, reishi, shiitake i maitake gljive su poznate po svom jakom antioksidativnom svojstvu. Ove pečurke imaju adaptogene, antitumorske i imunološke prednosti za organizam. Koriste se više od dvije hiljade godina u kineskoj medicini.

Da li su adaptogene biljke korisne za vaše zdravlje?

Pregled jedne studije Pouzdani izvor otkrio je da se adaptogeni zaista mogu koristiti za unapređenje zdravlja za opšte blagostanje i kada se koriste kao dodatak drugim tradicionalnim ljekovima za određena stanja i zdravstvene probleme. Pokazalo se da pomažu ljudima sa kardiovaskularnim zdravljem i određenim neurološkim poremećajima, posebno onima koji se mogu dešavati sve češće kako pojedinci stare.

Biljke su povezane sa jačanjem mentalne jasnoće kod ljudi sa mnogim zdravstvenim stanjima. U istom pregledu studije, utvrđeno je da Arctic root Trusted Source pomaže u povećanju aktivnosti i produktivnosti kada se koristi uz antidepresive, a da nema ozbiljnih dokumentovanih neželjenih efekata. Takođe pomaže ljudima da se brže oporave i osjećaju više energije nakon bolesti poput gripa.

Utvrđeno je da je Schisandra od najveće pomoći kada se koristi kod ljudi koji su imali opštu iscrpljenost i niske fizičke i mentalne performanse. Takođe je utvrđeno da je posebno korisno kod određenih neuroloških poremećaja, mentalnih poremećaja poput šizofrenije i poboljšanja funkcije pluća. Jedno od jedinstvenih svojstava šisandre je da, za razliku od drugih stimulansa kao što je kofein, tijelo ne postaje tolerantno na njega brzo, tako da se može efikasno koristiti u istim dozama.

Dostupne studije sugerišu da su adaptogeni zaista korisni u smanjenju simptoma umora i iscrpljenosti i da mogu biti od najveće pomoći kada se koriste zajedno sa drugim terapijama za osobe koje su u proceduri vantjelesne oplodnje. Dakle, iako vas vaš ljekar možda neće podsticati da uzimate adaptogen svaki dan bez razloga, može biti od pomoći ako osjetite nisku energiju.

Iako postoje neke zdravstvene koristi od adaptogena, Uprava za hranu i ljekove (FDA) ne prati kvalitet ili čistoću biljaka i suplemenata kao što su proizvodi bez recepta. Razgovarajte sa svojim ljekarom pre uzimanja adaptogena.

Adaptogeni nisu novi koncept. Oni su proučavani kroz istoriju kao način da se poboljša sposobnost tijela da reaguje na stres, poveća energiju i pažnju i bori se protiv umora. Novo istraživanje razmatra kako adaptogeni mogu biti od pomoći kod procesa vantjelesne oplodnje, u liječenju hroničnih bolesti, poput respiratornih i srčanih oboljenja.

Pišite nam [email protected]