Fondacija: Amandmani struke o VTO katastrofalni i diskriminišući

Fondacija: Amandmani struke o VTO katastrofalni i diskriminišući

DONOSIMO I ISPOVIJEST PACIJENTKINJE Autor: Dnevne.me, Lejla Hadžimuhović

Sve učestaliji problem u svijetu koji nije zaobišao ni Crnu Goruje, a sa kojim se suočava veliki broj parova je neplodnost.

U ulozi roditelja žele da se ostvare mladi ljudi ali i stariji čija borba nekada traje i decenijama. Ženski klub Skupštine nedavno je predložio amandmane koji bi, kako tvrde, omogućio pacijentima veća prava i mogućnost za više od tri pokušaja vantjelesne oplodnje, koliko je trenutno propisano zakonom.

Iz Ženskog kluba i Fondacije “I ja imam pravo da budem mama”, između ostalog, traže da se poveća broj pokušaja vantjelesna oplodnje ali i da gornja granica za žene koje žele da se ostvare kao majke bude iznad 50 godina.

Ipak, struka nije tog mišljenja. Oni su Skupštini CG, između ostalog, predložili da se omogući četiri medincinski potpomognute oplodnje i to kod žena do 44 godine.

Mihaljević: Pacijenti razočarani

Direktorica i vlasnica Fondacije “I ja imam pravo da budem mama”  Žana Mihaljević za portal Dnevne kaže da su razočarani predlogom ljekara.

“Mi kao pacijenti mislili smo da “struka” misli na nas i da se za nas istinski bore da bi se ostvarile u ulozi majke. Reakcije pacijenata su burne i razočaravajuće nakon predloga amandmana ispred udruženja NVO Društvo za humanu reprodukciju gdje značajno nijesu predložili izmjene osim u postupcima donacija MPO gdje im je stav da kod žena iznad 40 godina nema uspješnosti”, kaže ona.

Ti podaci, tvrde, nijesu tačni.

“Neplodnost pogađa milione ljudi u Evropi, ali pristup liječenju neplodnosti uveliko varira u  Evropi, što je detaljno prikazano u Evropskom atlasu liječenja neplodnosti”, kaže ona i dodaje da su ovim dokumentom, koji je obljavljen 10. decembra obuhvaćene 43 države i dat je detaljan pregled stanja politike fertiliteta, kako u pogledu propisa, postupaka, finansiranja, ali i edukacije o plodnosti”, kazala je Mihaljević.

Ona je navela i zemlje koje dozvoljaju VTO ženama iznad 50 godina: Španija, Kipar, Ukrajina, Letonija, Rusija, Poljska, Grčka, Makedonija.

Mihaljević kaže da, kada je starosna granica u pitanju, apeluju na donosioce odluka da doprinesu da CG bude među “savršenim zemljama” i da imaju razumjevanja i za one žene koje imaju 50 god, a nijesu se ostvarile kao majke.

“Amandmani katastrofalni i diskriminišući”

Amandmani koje je predala struka, odnosno doktori sa njihovim NVO udruženjima su krajnje diksriminišući, kaže Mihaljević za Dnevne.

“Oni su predali užasni, diskriminišući predlog, još gori od onog koji je u Skupšini. Oni su postavili još stravičnija ograničenja”, tvrdi Mihaljević.
Mihaljević podsjeća da je ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović nedavo kazala da treba da se prihvate predlozi Ženskog kluba Skupštine CG.

I potpredsjednik Vlade Dritan Abazović kazao je da podržava amandmane koje su Skupštini uputili iz Ženskog kluba i fondacije, dodaje Mihaljević.

“Sada na sve to struka sa svojim udruženjem predlaže diskriminatorske predloge. Situacija je katastrofalna. Oni se baziraju na podatke sa fotografijama iz 2010. Ti podaci su zaista zastarjeli. Fondacija je sve ispratila sa krovnim institucijama EU i predočila njihovo mišljenje svima u Skupštini, dok doktori prikazuju stare podatke i dijagrame”, tvrdi ona.

Predlog doktora je, smatra, diskriminatorski i prema ženama i prema muškarcima.

“Oni su napravili loš posao i  mi imamo papir koji to dokazuje. Doktori sve rade samo zbog statistike a ne zbog interesa pacijenata”, smatra Mihaljević.

Ona je podsjetila da je sa ministarkom zdravlja usaglašeno da treba da bude finansirano šest postupaka i da gornja granica za žene bude 52 godine.

“Doktori su u svom predlogu tražili da bude četiri VTO sa ograničenjem od 44 godine. ”, kaže Mihaljević.

Došlo je, ističe, do velikog nerazumijevanja.

“Struka kao da se urotila i protiv Skupštine, poslanika i protiv samih pacijenata. Ne rade ništa u interesu pacijenata. Ministarstvo je usaglasilo da se plati šest VTO a oni sad traži četiri.

“Da li su žene Crne Gore obmanute?”

Mihaljević se pita da li su žene CG obmanute obzirom da je premijer Zdravko Krivokapić u predizbornim govorima obećavao veća prava za žene. Između ostalog, dotakao se i vantjelesne oplodnje.

“Takođe, svaki pokušaj vantjelesne oplodnje biće plaćen iz državnog budžeta bez ograničenja…”, napisao je tada premijer.

Pacijentkinja: Ljekari nemaju osjećaj za žene koje žele da se ostvare kao majke

Pacijentkinja iz Fondacije “I ja imam pravo da budem mama”  (ime i prezime poznato redakciji) ispričala je za portal Dnevne svoje iskustvo.

“Ja sam imala tri pokušaja vantjelesnne oplodnje. Dva puta sam postupak odradila u jednoj privatnoj klinici,  a treći u državnoj ustanovi. Mene niko od tih doktora nakon intervencije nikada nije pozvao da pita da li je došlo do pozitivnog ishoda”, kaže ona.

Jako ih je, ističe, zabolio predlog doktora.

“Onakvo obrazloženje amandmana koje su dostavili Skupštini  pokazuje da su im bitne samo brojke, samo statitstika. Prosto je nevjerovatno da se nema osjećaja da se ženi koja možda ima 50 godina a nije se ostvarila kao majka uskrati to pravo. To je poražavjuće”, kaže ona.

Pacijetikinja ima 42 godine i za Dnevne ističe da je ovo stav svih žena sa kojima su u Fondaciji u komunikaciji.

“Ljekari koji bi trebalo najviše da su na našoj strani predstavjaju ovo kao tragediju a mnoge druge stvari koje se finansiraju iz budžeta države normalno prihvataju. Svakome treba dati šansu da bude roditelj, a Ženski klub je shvatio ovaj problem i korektno se ophodio prema ovoj temi”, zaključuje naša sagovornica.

Motrenko: Želimo najbolje za pacijente

Doktorka iz klinike “Humana reprodukcija”, ginekolog Tatjana Motrenko, koja je jedna od potpisnica amandamana koji su predati Skupštini, za Dnevne tvrdi da je struka amandmanima proširila prava pacijenata.

“Željeli smo da se uvede neki red i kontrola što smatramo jako bitnim. Vantjelesnu oplodnju ljudi pomalo tretiraju kao igračku a ona to nije. Mi nijesmo bezbjedna zona. Mi tretiramo pacijente koji su u nevitalnoj indikaciji. Nama dolaze ljudi koji normalno funkcionišu a kojima mi treba da pomognemo u ostvarenju trudnoće koja će rezultirati zdravim potomstvom”, kaže doktorka.

Da bi se to postiglo, pojašnjava, postoje fizička, fiziološka i medicinska ograničenja preko kojih struka ne može da ide.

Ona kaže da ne zna zbog čega su razočarani iz Fondacije te da smatra da oni treba da predstavljaju sve pacijente.

Motrenko ističe da svi moraju da shvate da je ljekarski posao, pogotovo kada se radi o VTO i te kako opasan. Objašnjava i zašto:

“Postoje fizička ograničenja koja govore o tome da trudnoća jako mnogo ugrožava zdravlje žena i mi znamo da u određenim bolestima mladim ženama ne možemo da dozvolimo da budu trudne. Ako nekoga ko ima 55 godina pošaljete na vantjelesnu oplodnju vi samim tim preuzimate veliki rizik. Sve preko 47 godina za ženu je dosta veliki rizik za ostvarivanje trudnoće. Ako to zakonodavac propiše onda dovodi u situaciju nas koji smo se zakleli i položili Hipokratovu zakletvu, da na neki način naškodimo ljudima”, kaže doktorka.

Navela je i primjer pacjentkinje koja ima 55 godina i koja je trenutno u komi u Beogradu, jer joj je urađena donacija u tim godinama.

“Zar je to ono što nam treba”, pita doktorka naglašavajući da oni na neki način spašavaju žene od njih samih.

Motrenko kaže da vrlo malo zemalja u svijetu ne ograničava žene za potpomognutu reprodkciju (IVF).

Ona za Dnevne ističe da doktori često imaju problem da pacijentima objasne da ne mogu u određenim godinama ići na neke procedure koje mogu da ih koštaju zdravlja.

“Osim toga mi stvaramo nove živote koji, takođe, imaju ljudska prava. Pacijenti moraju voditi računa da po porodičnom zakonu niko preko 50 godina ne može da usvoji dijete u Crnoj Gori. A ako neko usvoji dijete a ima preko 50 godina onda razlika između njega i djeteta mora biti manja od 50 godina. Mi ne možemo donositi zakone koji “skaču u usta” drugim zakonima”, kaže ona.

Doktorka naglašava da su sve uradili iz najbolje namjere i za dobro pacijenata. Predložili  su, kaže, između ostalog, plaćanje zamrzavanja kao i plaćanje zamrznutih transfera. Takođe, njihov predlog je da mladim ljudima koji su oboljeli od malignih ili drugih težih bolesti omogući zamrzavanje reproduktivnih ćelija i tkiva o trošku Fonda.

Ona je, takođe, kazala da tri pokušaja VTO koliko je propisano u CG ima većina zemalja uključujući Švedsku i Dansku, ali to samo u slučaju dok dobijete jedno dijete. A to su, pojašnjava, dvije najsocijalnije zemlje.

Motrenko ističe da ništa nijesu uradili za svoj interes, već za dobro države i svih pacijenata koji traže pomoć.

“Mi smo mislili o mladim ljudima i budućnosti ove zemlje i mislimo da treba da se donese razumno i naukom podržano rješenje”, zaključuje ona.

A sada u nastavku teksta fotografije!