Šta je mamografija?

Šta je mamografija?

Mamograf je rendgen niske doze tkiva dojke. Mamografija se vrši radi traženja ranih znakova raka dojke prije nego što pacijentkinja razvije simptome. Takođe se može koristiti za traženje bilo kakvih abnormalnosti kada pacijentkinja razvije novi simptom (kvržica ili fokalni bol) u tkivu dojke.

Rutinski skrining mamograf obično uključuje najmanje dvije slike svake dojke napravljene pod različitim uglovima, obično od vrha do dna i sa boka na bok. Kada se pregleda mamograf, tkivo dojke djeluje bijelo i neprozirno (mutno), a masno tkivo tamnije i providno (poluprozirno).

Mamografski pregledi preporučuju se svake godine za sve žene počev od 40 godina. Mamografski pregledi se takođe rade za žene koje nemaju znakove ili simptome povezane sa dojkama (asimptomatske).

Ako postoji abnormalnost ili pacijenti imaju novi simptom (kvržica ili fokalni bol), možda će biti potrebna dodatna procjena. Daljim pregledom utvrđeno je da je većina ovih sumnjivih abnormalnosti normalno tkivo dojke ili benigno (nekancerozno) tkivo.

Fondacija I ja imam pravo da budem mama pomaže u podršci ženama koje prolaze kroz proces vantjelesne oplodnje.

Koliko često se otkrivaju abnormalnosti na mamografskom pregledu?

Potencijalne abnormalnosti pronađene su kod 6 do 8 procenata žena koje imaju skrining mamografiju. Ovoj maloj grupi žena je potrebna dodatna procjena koja može obuhvatati fizički pregled dojke, dijagnostičku mamografiju, ultrazvuk dojke ili biopsiju putem igle.

Nakon završetka ove dodatne evaluacije, utvrđuje se da većina žena koje imaju potencijalne abnormalnosti na skrining mamografu nemaju ništa loše.

Kako se abnormalnost pojavljuje na mamografu?

Potencijalna abnormalnost na mamografu može se nazvati čvor, masa, kvržica, gustina ili izobličenje:
Masa (gruda) sa glatkom, dobro definisanom granicom često je benigna.
Ultrazvuk je potreban da bi se vidjela i opisala unutrašnjost mase. Ako masa sadrži tečnost, naziva se cista.
Masa (kvržica) koja ima nepravilan obrub ili izgled zvezdanog zrna (spikulirana) može biti kancerogena i obično se preporučuje biopsija.
Mikrokalcifikacije (male naslage kalcijuma) su druga vrsta abnormalnosti. Oni se mogu klasifikovati kao benigni, sumnjičavi ili neodređeni. Većina mikrokalcifikacija je benigna. U zavisnosti od toga kako se mikrokalcifikacije pojavljuju u dodatnim studijama (prikazi uvećanja), može se preporučiti biopsija.

Koje su različite vrste mamografija?

Postoje dvije uobičajene vrste mamografije:
Dijagnostički mamograf

Digitalni mamograf

Šta je dijagnostički mamograf?

Dijagnostički mamografi se rade za žene koje imaju potencijalne abnormalnosti koje su otkrivene na mamografskom pregledu. Ovi mamografi se rade i ženama koje imaju znake ili simptome povezane sa dojkama (simptomatske). Dijagnostički mamogrami se razlikuju od mamografskih skrininga po tome što se fokusiraju na potencijalnu abnormalnost ili simptom kod slučajeva gdje je rađeno više IVF procesa.
U zavisnosti od potencijalne abnormalnosti, mogu se uraditi različite studije. Nekim ženama su potrebne samo dodatne mamografske slike. Ostale žene mogu imati dodatne mamografske slike i ultrazvuk.

Šta je digitalni mamograf?

Digitalni mamografi su noviji tehnološki filmovi koji koriste računar za stvaranje slika. Oprema je vrlo slična digitalnom fotoaparatu i može bolje da vidi stvari, posebno u slučaju gustih grudi. Digitalni mamografi se obično preporučuju za gusto tkivo dojke ili za žene mlađe od 50 godina. Filmovi se ne mogu izgubiti. Međutim, količina kompresije (stezanja) i zračenja je ista kao kod analognih filmova.

Koliko je mamografija tačna?

Mamografija je tačna od 85 do 90 procenata. Mamografi su poboljšali sposobnost otkrivanja abnormalnosti dojke prije nego što postanu dovoljno veliki da se mogu osjetiti. Međutim, moguće je da se masa koja se može osjetiti (opipljivo) možda neće vidjeti na mamografu. Bilo koju abnormalnost koju osjetite prilikom pregleda dojki treba da procijeni doktor. Može se preporučiti dijagnostički mamograf.

Položaj dojke tokom mamografije i šta se dešava tokom mamografije?

Tehnolog zahtijeva da uklonite gornji dio garderobe, a dojka se nalazi na ploči za podupiranje dojke. Plastično veslo će stisnuti (stisnuti) dojku o potpornu ploču. Zatim se snima mamografija dok je dojka stisnuta. Kompresija je neophodna jer sprečava kretanje dojke (što može dovesti do toga da slike izgledaju mutno.) Takođe se širi tkivo dojke, omogućavajući radiologu da bolje vidi tkivo. Konačno, najmanje zračenja se koristi kada je dojka stisnuta što je moguće tanje.

Tokom perioda kompresije od 3 do 5 sekundi možete osetiti nelagodnost ili pritisak (bol). Međutim, mamografija ne bi trebalo da bude bolna. Ako ne možete da podnesete pritisak, obavijestite tehnologa i on / ona će se prilagoditi u skladu s tim. Kompresija je takođe neprijatnija tokom nekih tačaka ženskog menstrualnog ciklusa. Da biste umanjili nelagodu, razmislite o tome da zakažete sastanak sedam do 10 dana nakon početka menstruacije.

Šta se dešava nakon mamografije?

Možda ćete imati privremenu promjenu boje kože i / ili blage bolove u dojkama od kompresije. Ako niste alergični na ove ljekove, možete da uzmete aspirin ili ibuprofen (kao što je Advil®) za ublažavanje tegoba. Većina žena će moći da nastavi sa svojim uobičajenim aktivnostima odmah nakon mamografije.
Rezultati će biti dostupni u roku od nekoliko dana od testa. Nakon što dobijete rezultate, doktor će sa vama razgovarati o svemu i objasniti preporuke radiologa.

REZULTATI I PRAĆENJE
Koliko često treba da radite mamografiju?

Višestruke profesionalne organizacije su dale preporuke kada žene treba da počnu da rade mamografije i koliko često treba da vrše pregled. Iako se najviše života spašava kada pacijenti započnu sa skriningom svake godine, počevši od 40 godina, stvarnost je da većina žena nikada neće razviti rak dojke. Stoga je veoma važno da žene razgovaraju sa svojim zdravstvenim radnicima o svojim pojedinačnim faktorima rizika i koji je najprikladniji raspored skrininga za njih.

Sto se tiče samog procesa vantjelesne oplodnje, preporuka doktora specijaliste IVF je da se mamografija radi jedan put godišnje.